Višak smrtnosti od Covida u pandemiji - Hrvatska je prošla dobro! (3)
Još jedan članak u The Lancet Regional Health koji analizira ono što već znamo - da je Hrvatska što se tiče smrtnosti u pandemiji prošla jako dobro.
Kao što je poznato, smrtnost u Novoj Europi (Istočni dio EU - nove članice) je bila značajno viša nego u Zapadnoj, a to je zbog:
- stare populacije i kratkog životnog vijeka, ljudi brže ‘stare’, a Covid je bolest starijih (Bill Gates: “… bolest uglavnom starijih s prilično malom smrtnosti, kao gripa, iako malo drugačija”
- debljina kao glavni komorbiditet (Hrvatska je ušla u krizu kao zemlja s najviše stanovnika s prekomjernom težinom)
- loš zdravstveni sustav (primjerice, nama su u drugom valu masovno umirali ljudi na respiratorima, a u Švicarskoj koja je imala val jednake veličine, spašavali se na HFOT uređajima)
Sve je to vezano uz BDP, a Hrvatska je u pandemiju ušla kao druga najsiromašnija država EU. Matematički nepismeni znanstvenici i dalje tvrde da je ‘Hrvatska imala više smrti’, ali Hrvatska je, kao i druge zemlje, imala više smrti od SVIH uzroka, pa tako i Covida. Pogledajemo podatke za 2019. od svih uzroka i za 2021. od (dokazanog) Covida:
Kao što vidite, skoro da je isto (uz izuzetak ponajviše Skandinavije, koja je imala relativno manje smrti od Covida).
Pogledajmo što kaže novo istraživanje iz The Lancet Regional Health za višak smrtnosti. Hrvatska je označena zajedno sa svojom usporednom grupom - Novom Europom. Podsjećam, ‘trebali’ smo biti pri samom vrhu. Švedska je, naravno, najbolja - bolja čak i od Islanda i Norveške (vrlo izoliranih zemalja):
Cijelo istraživanje možete pogledati ovdje.
Pogledajte i prethodne članke:
- Višak smrtnosti od Covida u pandemiji - Hrvatska je prošla dobro! (2)
- Višak smrtnosti u pandemiji - Hrvatska je prošla dobro (1)
Sada se zna da su pandemijske mjere usmrtile puno ljudi - mehanizmi su razni. Primjerice, propuštanje pregleda i terapija (raka i ostalog), psihofizički utjecaji na populaciju - strah i anksioznost kao jedan od najvećih komorbiditeta, siromašenje kao uzrok stresa itd. (Hrvaske je odustala od ‘mjera’ i stoga imala do sada neviđeni gospodarski rast, jedan od najbržih u EU, od gubitnika do pobjednika).
Stoga su zemlje sa strogim pandemijskim mjerama imale veću smrtnost nego su trebale, a mjere im nisu zaštitile stanovništvo. Primjerice, čemu maske ako su se skoro svi vrlo brzo zarazili i stekli prirodnu imunost, i većina zarazila i nekoliko puta? Čemu lockdown za aerosolnu bolest? Skoro nitko danas ne misli da su te mjere bile korisne - međutim, bile su glavni poticaj za promociju cijepljenja, globalni narativ je bio ‘lockdownom do cijepljenja, pa nas cijepljenje spašava od lockdowna’.
Podsjećam da je Hrvatska jedina napravila radikalni zaokret od jednih od najstrožih mjera u EU do jednih od najblažih:
