Demografske projekcije - Hrvatska

NAPOMENA 31. kolovoza 2024.

Ovaj tekst će se ažurirati novim informacijama o demografskim pokazateljima kako se objavljuju, primjerice rađanja.

1. Napravio sam prvu verziju demografskih projekcija. Iako je ovo najvažnija društvena tema, pogotovo s obzirom na kolaps rađanja u zadnje vrijeme, nemamo nikakve valjane demografske projekcije - najbolje što imamo su projekcije koje EU (Eurostat) i UN rade za nas - o tome niže. Dakle, iako nam je demografija daleko bolja od epidemiologije, i ovdje nemamo relevantnih državnih modela.

2. Demografske projekcije su puno lakše od epidemioloških, a ove sam napravio - moglo bi se reći - po Paretovom pravilu. S oko 10% napora oko 95% rezultata. Vjerujem da su vrlo robusne, ne može tu biti više velikih odstupanja, naravno s obzirom na pretpostavke.

Korištene su sljedeće pretpostavke:
- aktuarske ‘tablice’ izvedene iz UN-ovih projekcija; to je vrlo robusno (sve izvan malih varijacija vrlo neverojatno)
- rađanja sam projicirao prema stanju zadnje dvije godine, i modelirao preko opće stope plodnosti (broj rađanja godišnje na 1000 žena dobi 15-49), a ne ukupne stope plodnosti / fertiliteta; tako je preciznije s obzirom na dostupne podatke. I ovo je prillično robusno, ali s obzirom na inpute. Moguće je da se ova stopa značajno promjeni, zato je uobičajeno davati i nekoliko varijanti osim ‘srednje’, ali kao i kod epidemioloških modela to je uglavnom igrarija - ubaci bilo što i dobit ćeš bilo što
- neto migracije kao % stanovništva sam zadržao kao u proteklim godinama (promatramo broj stanovnika bez privremenih radnika - tko zna, možda i oni s vremenom uđu u ‘stanovnike’ i masovno se nasele)

No krenimo najprije od stanja u Hrvatskoj. U zadnjih 20 godina se populacija smanjila za 9%, ali vrlo neravnomjerno. Zagreb, Zagrebačka, Zadarska, Istarska, Dubrovačko-neratvanska županija su stabilne, ali se u broj stanovnika u Slavoniji i na Sisačko-moslavačkoj županiji smanjio za četvrtinu:

Pogledajmo i razvoj u kraćem periodu:

Hrvatsko stanovništvo je vrlo staro. Ali nije jednako staro u cijeloj zemlji:

Demografska struktura se ubrzano kvari. Pogledajmo promjenu demografske ‘piramide’ od 2012. do 2023.:

3. Ovo su osnovne projekcije. Kao što vidimo, za 10 godina ćemo pasti na oko 3,6 milijuna stanovnika. Za samo 32 godine smo na ispod 3 mil. stanovnika!

4. Usporedba s trenutnim projekcijama Eurostata:

Eurostat je sigurno u krivu. Ne mora vas impresionirati što to radi institucija. Pogledajte samo ove projekcije EDC za epidemijski val krajem 2020. U samo 30 dana projekcija su promašili 6 puta.

Pogledajte ovdje kako su se valovi ipak mogli projicirati daleko preciznije.

5. Neki se možda pitaju i zašto su ove projekcije na Pandemijski realizam? Pa osim što je ovo mjesto gdje možemo ostaviti dokumente izvan društvenih mreža, imamo radikalnu promjenu, kolaps, rađanja upravo vezano uz pandemiju. Kolaps rađanja u RH se događa od ožujka 2022. (začeća od lipnja 2021.):

I ovako niska stopa rađanja se jako razlikuje u cijeloj zemlji:

6. No, još gore od pada stanovnika je promjena dobne strukture. Broj građana starijih od 65 će još dugo nastaviti rasti i doseći skoro milijun, a broj djece će nastaviti jako padati. I dok je još prije 25 godina udjel 65+ bio oko 10%, sada je oko 22%, a za 20 godina će narasti na skoro 30%!

7. Evo i omjera starijih od 65 i djece do 15 godina. Još 2002. ih je bio jednak broj, do 2031. će biti dvostruko više starijih od 65 nego djece do 15, a do 2071. taj omjer postaje 3!

8. Omjer starijih od 65 i stanovnika u dobi 25-64. Prvi su načelno izašli iz radne snage, drugi su načelno u radnoj snazi. Omjer zaposlenih i umirovijenika je puno lošiji. 2000. godine je taj omjer bio 0,29, a do 2040. će se udvostručiti!

- - - Uskoro slijedi dopuna na ovom istom mjestu s drugim izvedenim analizama koje pokazuju razmjere demografskog sloma - - -

NAPOMENA: Kad sve već ovdje, pogledajte što su radili u pandemiji, stvar koja je sigurno imala utjecaj na rađanja, i što se ne smije nikad ponoviti: Pandemija.hr.

Previous
Previous

Odgovor novinaru Anti Tomiću

Next
Next

Višak smrtnosti u pandemiji - Hrvatska je prošla dobro (1)